• Trećina sredstava izdvojena je za borbu protiv pandemije, većinom za zaštitu MSP-ova, unaprjeđenje bolnica i potporu razvoju cjepiva i lijekova.
  • Udio financiranja u području klime i okoliše popeo se na 40 % ukupnih izdvajanja EIB-a radi potpore zelenoj preobrazbi gospodarstava EU-a i daljnjeg napretka prema preuzimanju uloge klimatske banke Unije.
  • Financiranje iz Europskog investicijskog fonda doseglo je rekordnu razinu od gotovo 13 milijarda eura.
  • Krediti Africi porasli su za 50 % i dosegli gotovo 5 milijarda eura, uz stavljanje naglaska na najranjivije zemlje.
  • Prema riječima Wernera Hoyera, predsjednika EIB-a, „banka EU-a nije nikad dosad bila bitnija za djelovanje u području klime i jačanje konkurentnosti Europe”.
>@Luc Deflorenne/EIB

Dokumenti i brojke za 2020.

U godini najgore svjetske zdravstvene i gospodarske krize u posljednjih nekoliko naraštaja, Grupa Europske investicijske banke (EIB-a) žurno je preusmjerila svoje poslovanje prema borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 i njezinih gospodarskih posljedica na svim crtama bojišnice. Obujam financiranja povećala je na 76,8 milijarda eura, čime je premašila vlastite ciljeve. Trećinu tih sredstava, tj. 25,5 milijarda eura, izdvojila je radi trenutnog odgovora na krizu koji je započeo prvim paketom mjera u ožujku. Najveći dio odobren je malim i srednjim poduzećima kako bi se izbjegli stečajevi i gubitak radnih mjesta, osobito u zemljama koje nisu raspolagale proračunskim sredstvima za financiranje velikih nacionalnih paketa mjera za spašavanje.

Kao odraz dodatne potrebe za potporom uslijed pandemije bolesti COVID-19, Grupa EIB-a povećala je potporu malim i srednjim poduzećima za 5 milijarda eura, odnosno na 30,6 milijarda eura. Ukupno gledano, tim sredstvima financirano je više od 425 000 poduzeća, čime je očuvano više od 4,2 milijuna radnih mjesta. Banka EU-a u tome je uspjela a da pritom nije zanemarila svoje ostale investicijske prioritete: ulaganja u području okoliša dosegla su 16,8 milijarda eura, za potporu infrastrukturnim projektima odobreno je 15,0 milijarda eura, a 14,4 milijarde eura izdvojeno je za projekte inovacija.

„U 2020. pokazali smo da nema ustupaka između ulaganja u gospodarski oporavak i ulaganja u djelovanje u području klime i inovacije. Svi naši ciljevi međusobno su povezani. Europa iz ove krize može izići snažnija jedino bude li ulagala u zeleno i digitalno gospodarstvo budućnosti, a ne u strukture prošlosti, pri čemu se mora pobrinuti da nijedna europska regija ne bude izostavljena i surađivati sa svojim partnerima izvan EU-a“, kazao je Werner Hoyer, predsjednik EIB-a, na godišnjoj tiskovnoj konferenciji Grupe EIB-a, održanoj 20. siječnja preko video-veze iz Luxembourga.

Ključna ulaganja u zdravstvo

U okviru odgovora na pandemiju bolesti COVID-19, Grupa EIB-a znatno je povećala izdvajanja za zdravstvo. Ne samo da je osigurala potporu bolnicama, već je bitnu ulogu odigrala i u razvoju i masovnoj proizvodnji cjepiva radi zaustavljanja ovog opakog virusa. Početkom godine, banka EU-a žurno je odobrila kredit od 100 milijuna eura u korist BioNTecha, njemačke tvrtke koja nam je u suradnji s Pfizerom donijela prvo cjepivo protiv bolesti COVID-19. Grupa je financirala više cjepiva, ali i tvrtke koje razvijaju lijekove i tehnologiju za testiranje.

„Tijekom godine drastično smo pojačali i ubrzali svoj angažman u borbi protiv ove strašne pandemije, pri čemu smo pomogli tisućama tvrtki iz EU-a i cijeloga svijeta“, kazao je Werner Hoyer, predsjednik EIB-a. „Borbom protiv pandemije i njezinih gospodarskih posljedica bavit ćemo se i u 2021. Povrh već osiguranih 25 milijarda eura, naše Upravno vijeće već je odobrilo još gotovo 25 milijarda eura za financiranje tvrtki u teškoćama i sektora zdravstva.“

Dio tih sredstava stići će iz Europskog jamstvenog fonda (EJF-a) koji je s poslovanjem počeo u jesen 2020. Države članice EU-a osigurale su jamstva u iznosu od gotovo 25 milijarda eura kako bi se Grupi EIB-a omogućilo odobravanje dodatnih sredstava, uglavnom za mala i srednja poduzeća pogođena krizom.

Napredak na putu prema preuzimanju uloge klimatske banke EU-a

Istodobno, EIB je održao svoje obećanje da će povećati zelena ulaganja i postati klimatskom bankom EU-a. Unatoč krizi izazvanoj COVID-om, udio EIB-ovih ulaganja okrenutih projektima djelovanja u području klime i okolišne održivosti prošle je godine porastao s 34 % na 40 %, čime se banka EU-a primakla svom cilju od 50 %. Cilj Grupe je da do kraja desetljeća mobilizira bilijun eura ulaganja u području klime i okoliša. U studenom 2020. Upravno vijeće EIB-a odobrilo je Plan djelovanja klimatske banke kojim se određuje način na koji će se ostvariti ti ambiciozni ciljevi. Planom djelovanja predviđen je postupan prestanak financiranja projekata koji dovode do visokih emisija, kao što su proširenja zračnih luka, te se postavljaju strogi kriteriji za financiranje drugih projekata, kao što su autoceste, a sve to nakon što je Banka već najavila prestanak potpore projektima kod kojih emisije štetnih plinova nisu ublažene.

„S borbom protiv klimatskih promjena ne može se čekati do završetka pandemije. Kriza izazvana COVID-om nije razlog za zaustavljanje borbe protiv klimatskih i okolišnih izazova s kojima se čovječanstvo suočava. Grupa EIB-a ostvarila je velik napredak sa svojim Planom djelovanja klimatske banke. Pozivam druge financijske institucije da prema projektima neodrživim za okoliš zauzmu slična stajališta. Umjesto da financiramo imovinu koju ćemo sutra morati otpisati, moramo ulagati u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, održivu mobilnost i zelene inovacije. Potrebna su nam golema ulaganja u zeleni oporavak“, naglasio je predsjednik Hoyer.

Opasnost od sve većeg investicijskog jaza u Europi

Kako pokazuje novo EIB-ovo Izvješće o ulaganjima, europske težnje za zelenim oporavkom ugrožene su sve većim investicijskim jazom. Prema izvješću koje će biti objavljeno u četvrtak 21. siječnja, 45 % poduzeća s prostora EU-a očekuje da će u razdoblju nakon krize smanjiti ulaganja, dok ih tek 6 % očekuje da će ih povećati. U izvješću se upozorava da su poduzeća svjesna hitne potrebe za ulaganjima, posebno u digitalizaciju i djelovanje u području klime, ali kriza izazvana COVID-om lišava ih sredstava da to i ostvare.

„Trebao bi nas zabrinuti dubok ožiljak koji je koronavirus ostavio na želji za ulaganjima. Europi prijeti opasnost od posustajanja u globalnoj utakmici ako ne mobilizira više sredstava za inovacije“, upozorio je Hoyer. „No trebao bi nas također ohrabriti uspjeh financijskog stupa Junckerova plana, tj. Europskog fonda za strateška ulaganja koji je još ljetos mobilizirao 500 milijarda eura ulaganja i tako prije roka ostvario cilj viši od prvotno zacrtanog. Pokazali smo da se pomoću kreativnih instrumenata i djelotvorne sprege financijskih alata i proračunske potpore razmjerno malom količinom javnih sredstava može privući golem iznos privatnih ulaganja za projekte za koje bi se inače teško pronašli izvori financiranja.“

Rekordna godina za EIF

Još jedan primjer iznimno učinkovitog korištenja javnih sredstava je i Europski investicijski fond (EIF), podružnica EIB-a koja pruža potporu visokotehnološkim startup tvrtkama i MSP-ovima diljem Europe. EIF je zabilježio još jednu rekordnu godinu u kojoj je sklopio poslove u ukupnoj vrijednosti od 12,9 milijarda eura, što je za 26 % više nego u 2019. EIF je osigurao prijeko potrebna sredstva za više od 330 000 MSP-ova i srednje kapitaliziranih poduzeća.

Već samo zahvaljujući poslovima sklopljenim protekle godine, za gotovo 66 000 kućanstava osigurat će se preuređeni ili novi socijalni i cjenovno pristupačni stanovi, a 1,4 milijuna kućanstava dobit će pristup širokopojasnim uslugama velike brzine. Zahvaljujući sredstvima EIB-a, 280 milijuna ljudi primit će cjepivo protiv bolesti COVID-19, gotovo 30 milijuna dobit će pristup zdravstveno ispravnijoj vodi za piće, a njih više od 15 milijuna boljem sustavu odvodnje. Zasadit će se više od 145 000 hektara novih šuma, a kapaciteti za proizvodnju električne energije povećat će se za više od 10 GW, od čega će 83 % dolaziti iz obnovljivih izvora. To su tek neki od primjera opipljivog traga koji ulaganja Grupe EIB-a ostavljaju za ljude u Europi i cijelome svijetu.

Ulaganja diljem svijeta radi jačanja otpornosti i borbe protiv klimatskih promjena

Pandemija bolesti COVID-19 i klimatska kriza predstavljaju dvostruk izazov za čitav svijet. Stoga je Grupa EIB-a pojačala napore koje ulaže u potporu susjedstvu EU-a, Africi i drugim regijama. 13 % prošlogodišnjeg financiranja – tj. 10,2 milijarde eura – izdvojeno je za zemlje izvan EU-a, što je Europskoj uniji pomoglo u ostvarenju ciljeva njezinih politika, poboljšalo živote građana, osuvremenilo zdravstvene sustave i pojačalo gospodarsku otpornost. Banka EU-a u Africi je ostvarila rekordni obujam kredita, pri čemu je ugovorila poslove u vrijednosti većoj od 4,7 milijarda eura ili 50 % više nego godinu ranije. Ispunili smo cilj postavljen za SheInvest, našu inicijativu mobilizacije ulaganja vrijednih milijardu eura radi poticanja rodne ravnopravnosti i gospodarskog osnaživanja žena diljem Afrike.

„Grupa EIB-a u svom je radu okrenuta pružanju pomoći nekim od najranjivijih zemalja u kojima je preživljavanje ljudi danas ugroženo klimatskom krizom. Jedan od primjera je i naše nedavno najavljeno uključivanje u Inicijativu Velikog zelenog zida, kojom se pruža financijska i tehnička pomoć radi potpore ulaganjima u održivu poljoprivredu, čistu energiju i vodu, infrastrukturu i privatni sektor u 11 zemalja Sahela“, izjavio je predsjednik Hoyer.

Predvodnik u privlačenju sredstava održivih ulagača

Radi financiranja tih aktivnosti, Grupa EIB-a je spektru područja koja financira svojim obveznicama za osviještenost o održivosti – posljednjoj prinovi u svojoj „obvezničkoj obitelji“ – pridodala i biološku raznolikost. EIB, koji svoje aktivnosti financira sredstvima prikupljenim na globalnim tržištima kapitala gdje mu u prilog ide i bonitetna ocjena „AAA”, već je prokrčio put na tržištu zelenih obveznica. Naime, svoju prvu zelenu obveznicu izdao je još 2007. godine, a s izdanim obveznicama u vrijednosti većoj od 35 milijarda eura danas je predvodnik na tom tržištu. Ukupno gledano, EIB se prošle godine kod međunarodnih ulagača zadužio na 70 milijarda eura ili gotovo 20 milijarda više nego godinu ranije.

„EIB nije samo najveći multilateralni zajmodavac na svijetu. Naime, budući da se financira na financijskim tržištima, on je i najveći multilateralni zajmoprimac na svijetu. Svojim kreativnim pristupom zaduživanju, Banka postavlja standarde u osvješćivanju ulagača o njihovoj moći da oblikuju i podupiru ispravne politike. Kada smo ih uveli, obveznice za osviještenost o klimi i održivosti smatrale su se kockarskim ulogom, a danas postavljaju standarde koje svatko želi ispuniti i jačaju zeleno gospodarstvo u cijelome svijetu“, izjavio je Hoyer.