- Sve veći troškovi života, zajedno s problematikom klime i okoliša, najveći su izazovi s kojima se, po mišljenju hrvatskih ispitanika, suočava njihova zemlja.
- Više od dvije trećine ih smatra da je prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo moguć jedino ako se istodobno riješi i problem nejednakosti.
- Čak 80 % ispitanika podržava ukidanje subvencija i poreznih olakšica za zrakoplovni sektor i sve tvrtke koje se uvelike oslanjaju na fosilna goriva.
- Većina ih navodi da bi prihvatili povećanje poreza na dohodak kako bi se ljudima s najnižim primanjima pomoglo u prilagodbi politikama u području klime.
- Većinom smatraju i da bi njihova država trebala dati financijsku naknadu zemljama u razvoju radi borbe protiv klimatskih promjena za koje one same nisu ni odgovorne.
Europska investicijska banka (EIB) danas je predstavila šesto izdanje svoje ankete o klimi. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata te godišnje ankete provedene u kolovozu i rujnu 2023. Otkako se 2018. krenulo s njezinom provedbom, EIB-ova anketa o klimi pruža uvid u to kako građani zemalja s naprednim gospodarstvima širom svijeta gledaju na klimatske promjene, a obuhvaća više od 30 000 ispitanika iz Europske unije, Sjedinjenih Država, Kine, Indije, Japana, Ujedinjene Kraljevine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kanade i Južne Koreje. EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je multilateralni zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime.
Prema rezultatima EIB-ove ankete o klimi, nakon još jedne godine obilježene ne samo inflacijom, već i nizom ekstremnih vremenskih pojava poput žestokih oluja koje su ih pogodile u srpnju, Hrvati su postali još svjesniji snažnog utjecaja klimatskih promjena i potrebe za hitnim djelovanjem u Hrvatskoj i cijelome svijetu. Dok sve veći troškovi života po mišljenju Hrvata predstavljaju daleko najveći izazov[1] (87 % ispitanika smješta ih među tri glavna problema za njihovu zemlju, što je 19 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a), posljedice klimatskih promjena i uništavanje okoliša na drugom su mjestu, pri čemu ih 45 % smatra jednim od glavnih problema (5 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a).
Želja za pravednom tranzicijom u vlastitoj i u pogođenim zemljama
Financijski troškovi i posljedice zelene tranzicije vjerojatno će se odraziti na osobne proračune, s time da će najpogođenija biti kućanstva s nižim dohotkom.
Budući da su prema ispitanicima ekonomske razlike treći najznačajniji izazov odmah nakon inflacije i okolišnih problema, većina Hrvata zalaže se za pravedne mjere politike rješavanja klimatske krize. Tek nešto više od prosjeka Europske unije, njih 69 %, navodi da je prelazak na niskougljično gospodarstvo moguć jedino ako se istodobno riješi i problem društvenih i ekonomskih nejednakosti.
No tek 19 % ispitanika navodi da su sigurni u to da je država sposobna provesti pravednu klimatsku tranziciju.
Kad je riječ o pitanju davanja naknade zemljama u razvoju kako bi im se pomoglo u prevladavanju posljedica klimatskih promjena – što će, kako se očekuje, biti jedna o središnjih tema na ovogodišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Dubaiju (COP28) – većina hrvatskih ispitanika podržava širenje pomoći izvan granica njihove države ne bi li se zemljama koje su najizloženije klimatskim promjenama pružila potpora i kako bi se posvuda u svijetu osigurala pravedna tranzicija prema klimatski neutralnoj i otpornoj budućnosti.
Na kraju, 53 % ispitanika (što je 7 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a) slaže se da bi njihova država trebala dati financijsku naknadu pogođenim zemljama kako bi im pomogla u borbi protiv klimatskih promjena.
[1] Od ispitanika se tražilo da odaberu tri izazova koje smatraju najvećima za svoju zemlju, za što im je ponuđen popis sastavljen od deset nasumično poredanih izazova: sve veći troškovi života, nezaposlenost, klimatske promjene, uništavanje okoliša, politička nestabilnost, nejednakost u primanjima, pristup zdravstvenoj skrbi, masovne migracije, kibernetički napadi i terorizam.
Porezi kao potpora pravednoj tranziciji
Rezultati ankete pokazuju da bi 62 % Hrvata (što je 3 postotna boda iznad prosjeka EU-a koji iznosi 59 %) bilo spremno plaćati veći porez na dohodak kako bi se kućanstvima s nižim primanjima pomoglo da se nose s troškovima zelene tranzicije. Čak 49 % bi ih pristalo plaćati dodatnih 1 do 2 % svojeg dohotka, a 13 % bi ih pristalo na dodatnih 5 do 10 %.
Velika većina hrvatskih ispitanika navodi da bi podržala i druge vrste poreza povezanih s klimom. Primjerice, 81 % ih navodi da bi podržali reformu poreza na fosilna goriva radi ukidanja subvencija i poreznih olakšica za zrakoplovni sektor i druge industrije koje se uvelike oslanjaju na fosilna goriva.
Osvrt potpredsjednice EIB-a Terese Czerwińske:
„Najnovije izdanje EIB-ove ankete o klimi jasno ukazuje na snažnu osviještenost Hrvata o klimatskim promjenama i njihovu predanost tome da se s njima uhvate u koštac. Uviđaju da se uspješna tranzicija put klimatski neutralnog svijeta odvija ruku pod ruku s otklanjanjem društvenih i ekonomskih nejednakosti u zemlji i svijetu. U Europskoj investicijskoj banci posve smo predani podupiranju pravedne tranzicije u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Solidarnost i mjere koje je moguće provesti u djelo danas su važnije no ikada prije.”
O EIB-ovoj anketi o klimi
Europska investicijska banka (EIB) sada je dovršila svoju šestu godišnju anketu o klimi, koja predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Šesto izdanje EIB-ove ankete o klimi provedeno je u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. U anketi koja se odvijala od 7. kolovoza do 4. rujna 2023. sudjelovalo je više od 30 000 ispitanika, pri čemu je za svaku od 35 zemalja obuhvaćenih anketom (EU-27, Sjedinjene Države, Kina, Ujedinjena Kraljevina, Indija, Japan, Južna Koreja, Kanada i UAE) odabran reprezentativni uzorak stanovnika u dobi od 15 godina naviše.
O Europskoj investicijskoj banci
Europska investicijska banka (EIB) je institucija Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Djeluje u više od 160 zemalja, a svoja dugoročna sredstva stavlja na raspolaganje za potrebe zdravih ulaganja koja doprinose ostvarivanju ciljeva politika EU-a.
- EIB je 2019. donio dorađenu politiku kreditiranja u području energetike, kojom se ukida financiranje svih energetskih projekata povezanih s fosilnim gorivima, uključujući prirodni plin, a u kojima nema ublažavanja štetnih emisija. EIB je prva multilateralna razvojna banka koja se odlučila na taj korak.
- EIB je 2021. postao i prva multilateralna banka koja je svoje financijske aktivnost uskladila s Pariškim sporazumom.
- U skladu s njezinim Planom djelovanja klimatske banke, cilj Grupe EIB-a je da u kritičnom desetljeću od 2021. do 2030. osigura potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost.
- Obvezala se i da će ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost do 2025. povećati na više od 50 % svojih godišnjih kredita (prošle je godine taj cilj premašen brojkom od 58 %).
EIB Global specijalizirani je ogranak Grupe EIB-a posvećen poslovanju izvan Europske unije i jedan je od ključnih partnera u ostvarenju strategije EU-a Global Gateway. Cilj mu je da do kraja 2027. osigura potporu za ulaganja vrijedna najmanje 100 milijardi eura, što je oko trećine sveukupnog ciljanog iznosa predviđenog strategijom Global Gateway. Unutar Tima Europa, EIB Global njeguje snažna i usmjerena partnerstva u suradnji s drugim razvojnim financijskim institucijama i civilnim društvom. EIB Global služi kao dodatna spona između Grupe EIB-a i lokalnih zajednica, poduzeća i institucija posredstvom svojih ureda širom svijeta.
O tvrtki BVA Xsight
BVA Xsight tvrtka je koja utire nove putove u području istraživanja tržišta i savjetodavnih usluga. Zahvaljujući svojim posebnim sektorskim znanjima i vještinama, njezinih 400 stručnjaka analizira jedinstvene aspekte života pojedinaca. Pružaju iscrpne spoznaje koje služe kao podloga za neposredno djelovanje, čime pridonose donošenju odluka i organizacijskoj uspješnosti.
BVA Xsight posluje i u Francuskoj i na međunarodnoj razini, pri čemu radi u partnerstvu s javnim i privatnim organizacijama. Za svoju inovativnost dobio je mnoga priznanja i nagrade, a ističe se po predanosti i strasti svojih timova za posao kojim se bave.
Osnovan 1970. u Francuskoj, BVA Xsight je tvrtka koju pokreće misija i dio je međunarodne Grupe BVA.
Želite li doznati više o tvrtki BVA Xsight, posjetite www.bva.fr.