Osiguravanje rodne ravnopravnosti i jednakih prava za sve gospodarsko je pitanje od iznimne važnosti.

Nadia Calviño, Kristalina Georgieva i Odile Renaud-Basso 

LUXEMBOURG – Teško je pronaći riječ relevantniju za najveće svjetske izazove i prioritete politika nego što je to „uključivost”, a ona je ujedno i tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena. Uključiv i zeleni rast koji donosi koristi cijelom društvu ključna je pretpostavka održivog blagostanja, socijalne kohezije, konkurentnosti i geopolitičke stabilnosti. Potpora „pravednoj tranziciji” u koju su uključeni svi pripadnici naših društava presudna je kako bi djelovanje u području klime i digitalna tranzicija doveli do stvaranja održivijeg i sigurnijeg svijeta.

No rodna ravnopravnost i jednaka prava nisu tek pitanje pravičnosti, već su i od iznimne gospodarske važnosti. Istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) pokazuju da bi se smanjivanjem rodnih razlika na tržištima rada BDP zemalja s tržištima u usponu i gospodarstvima u razvoju mogao povećati za gotovo osam posto. Potpunim otklanjanjem rodnih razlika ostvarili bi se još veći pozitivni pomaci, pri čemu bi BDP u tim zemljama skočio za prosječno 23 %.

Ukratko, raznolikost i jednaka uloga žena u gospodarstvu, odlučivanju i raspravama o javnim politikama donose kudikamo bolje rezultate. Mobiliziranjem svekolikog raspoloživog talenta povećavaju se produktivnost i konkurentnost, što će biti ključno za prevladavanje klimatskih promjena i promicanje blagostanja u svijetu. To je osobito važno u trenutku kad sprega posljedica klimatske krize, pandemije bolesti COVID-19 i ruske agresije na Ukrajinu prijeti poništavanjem mnogih postignuća za koja smo mislili da smo ih osigurali.

S obzirom na to da će ove godine četiri milijarde ljudi izaći na birališta, nema boljeg trenutka da se naglasi golem i pozitivan učinak rodne ravnopravnosti na sva društva. Primjerice, istraživanja Europske središnje banke pokazuju da se emisije ugljikova dioksida smanjuju za 0,5 % ako se zastupljenost žena u rukovodstvu tvrtke poveća za svega jedan postotni bod. Europska investicijska banka na sličan je način utvrdila da poduzeća koja vode žene postižu bolje rezultate kada su pitanju okoliš, društvo i upravljanje (ESG). Isto tako, istraživanja MMF-a pokazuju da su te tvrtke i profitabilnije te da je veća rodna ravnoteža u upravama banaka povezana s većom financijskom stabilnošću i boljim ostvarenjima. Ti nalazi ukazuju na to da je najveće izazove s kojima smo danas suočeni nemoguće prevladati bez uključivosti u cijeloj organizaciji i na samom vrhu.

Postoje jasni dokazi o tome da je ostvaren napredak. Danas sve više žena otvara poduzeća, unatoč tome što im je teže doći to potrebnih sredstava. Podaci Svjetske banke pokazuju da u 45 od ukupno 71 promatrane zemlje žene imaju sve veći udio među samostalnim poduzetnicima.

No kako nam taj napredak može poslužiti kao temelj daljnjeg rada? Studija Europske banke za obnovu i razvoj pokazuje da se programima mješovitog financiranja poduzetnicama može pomoći u pristupu većim kreditnim sredstvima i širenju njihova poslovanja.

S obzirom na to da žene donose ili utječu na 80 % odluka o kupnji robe široke potrošnje, tvrtke moraju voditi računa o njihovim gledištima i iskustvima žele li prodati više svojih proizvoda. Isto tako, žene su u pravilu ekološki osvještenije, što dijelom objašnjava sve veću potražnju tržišta za zelenim financijskim uslugama. Na razini cijelog svijeta, jedna od tri potrošačice navodi da bi za održive financijske usluge bila spremna platiti čak 25 % višu cijenu.

To ukazuje na još jedan razlog iz kojeg je uključivost dobra za poslovanje. Naime, istraživanja pokazuju da je veća zastupljenost žena u upravama poduzeća u pozitivnoj korelaciji s objavom podataka o emisijama CO2. Žene danas kontroliraju 40 % svjetskog bogatstva te žele ulagati u održivu budućnost. Oko 74 % žena navodi da im je stalo do toga da u svojim postojećim investicijskim portfeljima povećaju udio okolišno, društveno i upravljački odgovornih ulaganja, a za isto se, usporedbe radi, izjašnjava 53 % muškaraca. Tvrtke koje ne otvaraju prostor za žene propuštaju priliku da budu uspješnije od svojih konkurenata.

Kao žene, već stoljećima smišljamo strategije za prevladavanje okolnosti koje nas stavljaju u neravnopravan položaj, zbog čega smo postale osobito dragocjene organizacijama kojima je stalo do promjene u svijetu. Zahvaljujući svojem povijesnom iskustvu s isključivanjem i nejednakim postupanjem, prije ćemo prepoznati potrebu za promjenom i razmotriti kako će se na druge odraziti poslovni potezi ili odluke o politikama poduzeća. Isto tako, zemlje u čijim je parlamentima zastupljeno više žena prije će ratificirati međunarodne ugovore o zaštiti okoliša i donijeti politike okrenute prevladavanju klimatskih promjena.

Ženski talent pokretačka je snaga gospodarskog napretka i ključan dio rješenja za klimatske promjene. Žene su već na čelu nekih od najutjecajnijih financijskih institucija na svijetu, a igraju i sve važniju ulogu na političkoj pozornici. Žene sad moraju stati i na čelo prelaska na uključiviji i održiviji model rasta. Pruža nam se jedinstvena prilika da promičemo uključivost, da na slična nastojanja potaknemo i druge te da oblikujemo bolju budućnost.

Ovaj članak prvotno je objavljen na portalu Project Syndicate.

Nadia Calviño predsjednica je Europske investicijske banke. Kristalina Georgieva glavna je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda. Odile Renaud-Basso predsjednica je Europske banke za obnovu i razvoj.